Hrěšna wjes abo Zabyty čert (Das sündige Dorf oder Der vergessene Teufel)
Ein teuflisch komisches Volksstück von Jan Drda, přełožiła Lora Kowarjowa/Madleńka Šołćic
Čertowsce žortna wjeselohra wot Jana Drdy, přełožiła Lora Kowarjowa/Madleńka Šołćic
![](https://www.theater-bautzen.de/fileadmin/_processed_/2/c/csm_Hresna_wjes_f71d662e5a.jpg)
![](https://www.theater-bautzen.de/fileadmin/_processed_/9/3/csm_Hresna_wjes_2_75ad975a60.jpg)
![](https://www.theater-bautzen.de/fileadmin/_processed_/a/0/csm_Hresna_wjes_3_80640dd576.jpg)
![](https://www.theater-bautzen.de/fileadmin/_processed_/c/e/csm_Hresna_wjes_5_89b8dc572b.jpg)
![](https://www.theater-bautzen.de/fileadmin/_processed_/f/d/csm_Hresna_wjes_6_fa1c36a822.jpg)
![](https://www.theater-bautzen.de/fileadmin/_processed_/e/c/csm_Hresna_wjes_7_14e29adec6.jpg)
2 h 50 min, inkl. Pause
Mała wjeska.
Něhdźe na kóncu swěta. Ludźo so wadźa, ludźo sej pomhaja. Tak to poslednje dwěsćě lět bě a tak by tež wostało, hdyž njeby... a tam so naša stawizna započnje. Wona je bajkojta, hdyž tež jedna, kotraž ma wjace z nami činić, hač bychmy sej myslili. Farar małeje wsy je zemrěł, tuž by so tola po helskej logice dyrbjało z hrěšnymi njeskutkami mjerwić. Staru rancu! Cyła wjes je so heli dospołnje z radara sunyła, ze wsy nad nimi žno dołho wjace žane hrěšnicy njedóńdu a jenički čert, kotrehož su před lětami do wsy słali, je so po wšěm zdaću zhubił. „To njemóže tola być!“, šef hele zašćerči. Porjad dyrbi być a tón rěka takle: Štóž hrěši, přińdźe do hele, štóž je pěkny do njebjes. Tak to přeco bě a wostanje. Potajkim na jednym boku - horjeka - jandźelki, swětło a Boži měr a na tamnym boku – deleka – čerty, ćma, čwělowane duše. Tuž dyrbi so hela sama wo hrěchi starać. Ale što so stanje, hdyž nimaja w heli ničo wjace za dźěło, hdyž njedawa žaneje hrěšneje duše, kiž móhli čerty dračować. Potom wudyri w heli wulka wostuda, haj, samo knježićelski system hele chabła a poprawne powołanje čertow steji na hračkach. Štož nětko sćěhuje, je tragikomiska hońtwa za zhubjenym čertom a helsce nawlečene nakazanje k hrěšenju.
Něhdźe na kóncu swěta. Ludźo so wadźa, ludźo sej pomhaja. Tak to poslednje dwěsćě lět bě a tak by tež wostało, hdyž njeby... a tam so naša stawizna započnje. Wona je bajkojta, hdyž tež jedna, kotraž ma wjace z nami činić, hač bychmy sej myslili. Farar małeje wsy je zemrěł, tuž by so tola po helskej logice dyrbjało z hrěšnymi njeskutkami mjerwić. Staru rancu! Cyła wjes je so heli dospołnje z radara sunyła, ze wsy nad nimi žno dołho wjace žane hrěšnicy njedóńdu a jenički čert, kotrehož su před lětami do wsy słali, je so po wšěm zdaću zhubił. „To njemóže tola być!“, šef hele zašćerči. Porjad dyrbi być a tón rěka takle: Štóž hrěši, přińdźe do hele, štóž je pěkny do njebjes. Tak to přeco bě a wostanje. Potajkim na jednym boku - horjeka - jandźelki, swětło a Boži měr a na tamnym boku – deleka – čerty, ćma, čwělowane duše. Tuž dyrbi so hela sama wo hrěchi starać. Ale što so stanje, hdyž nimaja w heli ničo wjace za dźěło, hdyž njedawa žaneje hrěšneje duše, kiž móhli čerty dračować. Potom wudyri w heli wulka wostuda, haj, samo knježićelski system hele chabła a poprawne powołanje čertow steji na hračkach. Štož nětko sćěhuje, je tragikomiska hońtwa za zhubjenym čertom a helsce nawlečene nakazanje k hrěšenju.
inscenacija
Regie:
Ausstattung:
Dramaturgie:
Simultanübersetzung:
Premiere: 11. Februar 2023, großes Haus
Ausstattung:
Dramaturgie:
Simultanübersetzung:
Premiere: 11. Februar 2023, großes Haus
róle
Marjana Plajznerowa:Trepifajksl:
nowy farar:
Piškytl:
Ondřej Kowar:
Dorotka:
Honza:
Maruška:
Młynkowa:
Lupino:
słužbny čert:
« wróćo